Treći ponedjeljak u siječnju proglašen je najdepresivnijim danom u godini. Razlozi za to su povećani troškovi tijekom blagdanske sezone, zimsko vrijeme, neispunjene novogodišnje odluke, povratak na posao/u školske klupe… Da biste se lakše nosili s najdepresivnijim danom u godini, ali i svim ostalim depresivnim danima koji mu prethode i slijede, u pomoć stižu – biljke!
Osim što sobne biljke izvrsno pročišćavaju zrak, znanstveno je dokazano i da imaju pozitivan učinak na podizanje raspoloženja. Izgled i miris biljaka pomažu nam da se osjećamo bolje – fizički i psihički. Nije patka, pozitivan utjecaj biljaka na mentalno zdravlje potvrđuje niz studija provedenih u posljednjih nekoliko desetljeća.
U znanosti postoji pojam biophilia hypothesis, a riječ je o ideji naturalista i pisca E.O. Wilsona nastaloj davne 1984. godine. Ideja kaže da prirodna okruženja imaju značajan utjecaj na jačanje pozitivnih emocija i slabljenje negativnih. Stoga nije čudno da se nakon boravka u prirodi osjećamo opuštenije, a stres nam je umanjen. Isto vrijedi i za unutarnje prostore ispunjene zelenilom!
Pozitivan utjecaj sobnih biljaka na mentalno zdravlje
Popravljaju raspoloženje
Dokazano je da biljke prilično brzo popravljaju raspoloženje. Ljudi i biljke toliko su međusobno povezani da se nakon svega nekoliko minuta boravka u zelenom prostoru osjećamo bolje. Istraživanja su pokazala da je potrebno manje od 20 minuta kako bi se počeli osjećati mirnije, a na to su utjecali izgled i miris prisutnih biljaka.
Umanjuju depresiju i anksioznost
Biljke donose svojevrsno olakšanje prilikom boravka u zatvorenim prostorima – kada se nalazite u malom prostoru dugo vremena, primjerice u uredu, biljke pružaju osjećaj da se nalazite negdje drugdje. Tijekom COVID pandemije provedeno je istraživanje na ispitanicima koji su radili od doma. Potvrđeno je da su ispitanici koji posjeduju biljke iskazali značajno manji broj simptoma depresije i anksioznosti od onih koji ne posjeduju sobne biljke.
Smanjuju stres
Biljke mogu umanjiti stres. Interakcija s biljkama zaustavlja sustave u našem tijelu koji se aktiviraju kada osjetimo stresne signale – tzv. fight or flight reakcija. Istraživanjem se uspoređivala razina stresa kod osoba koje su presađivale sobnu biljku i onih koje su obavljale radnje na računalu. Pokazalo se da se razina stresa znatno umanjila po završetku zadatka kod onih koji su se bavili biljkama, u odnosu na one koji su bili na računalu. Također, tlak je bio niži kod ispitanika koji su presađivali biljke.
„Pune baterije“
Biljke nam pomažu da se osjećamo ispunjeno i u balansu, drugim riječima, mogu nam „napuniti baterije“. Kada dugo obavljamo neku radnju, primjerice kad smo na poslu, to može dovesti do mentalne iscrpljenosti i gubitka fokusa. Ako se u takvom okruženju nalazi biljka, obnavljaju se naši mentalni resursi – to je Kaplanova teorija obnavljanja pažnje koja kaže da se mentalna iscrpljenost i gubitak fokusa mogu poboljšati boravkom u prirodi ili u prostoru ispunjenom biljkama. Istraživanja su pokazala da boravak u prostoru s biljkama pridonosi obnavljanju pozitivnih emocija, povećanju produktivnosti, kreativnosti i održavanju fokusa.
Jesu li i umjetne biljke od pomoći?
Tijekom boravka u zatvorenom prostoru pomoći će bilo kakvo zelenilo, čak i umjetne biljke ili fotografije cvijeća. Ipak, žive biljke imaju veću mogućnost popravljanja raspoloženja, održavanja fokusa i relaksacije općenito. To je također potvrdilo istraživanje – osobe koje su promatrale žive biljke osjećale su se opuštenije i ugodnije od onih koje su istovremeno promatrale umjetne biljke.
Ako želite pozitivno utjecati na svoje mentalno zdravlje, nastojte što više vremena provesti u prirodi, okruženi zelenilom. Ako pak puno vremena provodite u zatvorenom prostoru, nastojte ga obogatiti sobnim biljkama jer one dokazano podižu raspoloženje i umanjuju stres, anksioznost i depresiju. Imajte na umu i da veći broj biljaka ima snažniji efekt – stoga, što zelenije, to bolje!