Zamiju mnogi nazivaju biljkom koju je nemoguće ubiti. Iznimno je jednostavna za uzgoj – ne traži puno vode ni puno svjetla! Drugim riječima, uz minimalno truda uspjet će svima!
Zamija je netipičan sukulent porijeklom iz Afrike. Ima duge stapke na kojima se nalaze mesnat listovi. Obično naraste do jednog metra. Stapke rastu iz rizoma, gomolja koji se nalazi ispod zemlje i služi kao spremnik vode. Budući da zamija sama sprema svoje zalihe, ne trebate o njoj brinuti toliko često, dovoljno je tek zaliti ju s vremena na vrijeme.
Njega u proljeće i ljeto
Zalijevanje zamije radi se prilično rijetko. Ako ju držite u unutarnjem prostoru, najčešće joj je sasvim dovoljno zaliti ju svega jednom mjesečno. Supstrat se između dva zalijevanja treba u potpunosti osušiti. Budući da zamija raste iz rizoma, u njemu se talože zalihe vode pa prekomjerno zalijevanje može dovesti do truljenja korijena i žutih listova.
U ljetnim mjesecima stvara nove izdanke. Proces intenzivnog rasta najčešće traje sve do jeseni, kad ponovno ulazi u fazu mirovanja. Ne cvjeta tako često, a da bi se cvjetovi pojavili biljku je potrebno držati u idealnim uvjetima. Cvjetovi se javljaju tijekom ljeta, a izgledom podsjećaju na cvjetove kale.
Možete ju smjestiti gdje god želite – ako je stavite na mjesto koje ima više svjetlosti, listovi će biti nešto svjetliji, ali to neće naškoditi razvoju zamije. U sjeni također savršeno uspijeva. Pripazite, ako je smještena na osunčano mjesto, zalijevanje će ipak biti potrebno nešto češće.
Otporna je i na temperaturne promjene. Može preživjeti iznad 10 stupnjeva, a optimalno je držati ju u prostoru temperature između 18 i 25. U toplijim periodima, najčešće tijekom proljeća i ljeta, zamija pušta najviše izdanaka. U periodu kada se razvijaju mlade stapke dobro je povremeno prskati biljku i njezine listove.
Prihrana se dodaje tijekom sezone rasta, ali ne pretjerano često. Od proljeća do jeseni dovoljno ju je gnojiti svega nekoliko puta, odnosno otprilike svakih mjesec i pol dana. Odgovara joj tekuće gnojivo izmiješano s vodom.
Voli da joj je tijesno pa ju presađujemo u nešto veću teglu tek kada više nema mjesta u prethodnoj, najbolje u proljeće prije nove sezone rasta. Znak za presađivanje je izviranje rizoma iznad supstrata ili promijenjeni oblik posude. Zamija će intenzivno rasti prvih nekoliko godina pa ju je tada potrebno češće presađivati, otprilike jednom godišnje.
Njega u jesen i zimu
Njega u jesen i zimu je zaista minimalna, jer tada biljka ne zahtjeva ništa osim zalijevanja – i to dosta umjerenijeg nego ljeti. Tijekom hladnijih mjeseci zalijevanje jednom mjesečno bit će i više nego dovoljno za biljku koja je rijetko žedna.
U jesen i zimu prihrana nije potrebna. Biljka je u fazi mirovanja pa joj nutrijenti iz gnojiva mogu samo naštetiti. Pazite da temperatura u prostoru zimi ne padne ispod 10 stupnjeva. Uvijek držite zamiju u prostorijama koje se griju, a ako odlazite iz stana na neko vrijeme, dobro je staviti ju na hladnjak, koji zbog rada motora lagano grije prostor.
Razmnožavanje
Razmnožavanje zamije najbolje je raditi u proljeće, prilikom presađivanja biljke. Može se razmnožavati putem dijeljena ili reznicama. Najjednostavnije je napraviti to dijeljenjem rizoma. Prilikom presađivanja biljke rizom se razdijeli na više dijelova koji se sade u zasebne posude. U slučaju dijeljenja rizoma proces rasta je prilično brz, jer se već oformljen rizom samo treba primiti u novo okruženje.
Ako se odlučite za razmnožavanje reznicom, oštrim nožem odstranite reznicu koja ima minimalno dva lista, blizu površine supstrata. Reznica se nakon toga drži u vodi. Vodu je potrebno mijenjati svakih nekoliko dana, a biljka se sadi u supstrat nakon što pusti korijene veličine 2cm. U periodu puštanja korijenja i netom nakon što je zasađena potrebno ju je držati na nešto toplijem mjestu. Ovim načinom će nova biljka izrasti nešto sporije, jer se rizom mora tek oformiti.
Korisni savjeti
Zamija ne traži poseban supstrat, uspijevat će i u običnoj zemlji za cvijeće. Najvažnije je da se nalazi u unutarnjoj posudi s rupicama kako bi se višak vode mogao iscijediti – ipak joj je prevelika količina vode glavni neprijatelj!
Dobro je s vremena na vrijeme brisati listove kako bi joj otvorili pore i omogućili da diše. Pri tome nikada nemojte koristiti sredstva za sjaj listova jer će to zatvoriti pore.
Ako primijetite da listovi i stapke poprimaju žutu boju, uzrok tome najčešće je prekomjerno zalijevanje. U tom slučaju potrebno je otkloniti žute listove i stapke te biljku rjeđe zalijevati.
Kada uočite da su listovi zamije postali nešto izduženiji, vjerojatno joj nedostaje svjetla. Iako se ova pojava događa rijetko, znak je da ju premjestite na mjesto s nešto više sunca.
Zna se dogoditi da listovi žute i kada zamiju niste previše zalijevali. Tada je vjerojatno smještena na pretjerano vjetrovitom mjestu, na propuhu ili preblizu izvoru topline u prostoru pa joj nađite novo mjesto.
Ako uočite da se listovi zavijaju ili da su se grane savinule prema tlu, zamija je izložena prekomjernoj količini direktnog svjetla. Možete joj zamijeniti položaj ili postaviti zavjese koje svjetlo čine difuznim.
Utjecaj na zdravlje
NASA-ina studija o pročišćavanju zraka dokazala je da biljke veoma uspješno uklanjaju čestice zagađenja iz zraka. Još jedna studija o korisnosti biljaka, provedena 2014. godine, ustvrdila je da od 15 testiranih primjeraka zamija najbolje uklanja ksilen, koji u zrak dospijeva iz gume, proizvoda od kože i dima cigareta. Prisutnost ksilena u zraku može dovesti do glavobolje i vrtoglavice.
Istraživanje o zamiji iz 2020. pokazalo je da je u kombinaciji sa svekrvinim jezikom (sanseverijom) još uspješnija u uklanjanju zagađivača i smanjenju ugljikovog dioksida u prostoru. Ako posjedujete obje navedene ljepotice, disat ćete punim plućima!
Kućni ljubimci
Zamija nije otrovna, ali može iritirati ljubimce. Listovi i stapke sadrža kalcijeve oksalate, spojeve u obliku sitnih kristalića koji izazivaju iritaciju.
U pravilu, ako kućni ljubimci konzumiraju biljku, snažnije će ih iritirati kada su mlađi i fizički manji, nego kada starije životne dobi ili većeg stasa. Ipak, najgori simptomi su povraćanje, bol u trbuhu i gubitak apetita pa ne trebate previše brinuti oko dijeljenja životnog prostora zamije i kućnih ljubimaca.
S razlogom se kaže da je zamija neuništiva i da ju je nemoguće ubiti, neovisno o nebrizi. Ovo je zaista biljka koja iziskuje minimalnu količinu pažnje pa ako niste vješti u uzgoju biljaka, odaberite zamiju!
Izvori:
Petal Republic: ZZ Plant Toxicity
Zrinjevac.hr: Zamioculcas zamiifolia
Vrtlarica.hr: Zamija