Paprati su prilično jednostavne za održavanje – nisu osjetljive i ne traže puno. Jedino što trebate je osigurati im dosta vlage pa pripremite prskalice!
Odmah idi na:
- Vrste
- Njega u proljeće i ljeto
- Njega u jesen i zimu
- Razmnožavanje
- Korisni savjeti
- Utjecaj na zdravlje
- Kućni ljubimci
Paprati su živi fosili – biljke iz doba dinosaura. Možda su njih nadživjele, ali budite oprezni s vlagom u zraku, jer neće preživjeti suhe uvjete. Listovi im se šire poput lepeza te djeluju pomalo papirnato. Najčešće su dugi 30 do 90 cm i puštaju se prema dolje pa su idealne viseće biljke.
Vrste
Postoji oko 35 vrsta, a razlikuju se po veličini i obliku listova. Najpoznatije su bostonska paprat, djevina kosa (maidenhair fern), jelenji rog (staghorn fern) i ptičje gnijezdo (bird’s nest fern).
Njega u proljeće i ljeto
Papratima u proljeće treba maknuti stare, osušene listove i presaditi biljku u veću teglu i po mogućnosti u svježi supstrat. Paprati vole supstrat sačinjen od mješavine zemlje i treseta.
Ljeti im najviše paše sobna temperatura od oko 20 stupnjeva i jako vole vlažan zrak. Za vrijeme velikih ljetnih vrućina najbolje ju je prskati svaki dan. Preporuča se meka voda – kišnica ili prokuhana voda iz vodovoda. Štrcaljke su vam najbolji prijatelj, a naša preporuka su plastične prskalice iz Ikee – velike su zapremine i jednostavno se prilagođavaju svakoj biljci. Paprat će ih obožavati!
Treba ih zalijevati redovito i ne smijemo dopustiti da se supstrat osuši. Ako ste paprat smjestili u viseću teglu, jednom tjedno ju trebate skinuti i potapati teglu u vodu kako bi supstrat primio dovoljno vlage. Nakon toga teglu ocijedite i vratite na mjesto.
Prihranjuje se svaka 2 do 3 tjedna u periodu između svibnja i rujna. Dobro je koristiti tekuće gnojivo za lisnate biljke prilikom zalijevanja.
Paprati vole dobro osvijetljena mjesta, ali ne i direktno sunce – pazite da ih ne opržite na jakim sunčevim zrakama. Svjetlo nije presudno za njihov razvoj. Naviknute su rasti u sjeni visokog tropskog drveća pa im neće smetati niti da cijelo vrijeme budu u zasjenjenom.
Njega u jesen i zimu
Idealna zimska temperatura za paprati je oko 16 stupnjeva, a vrlo vjerojatno neće preživjeti temperature ispod 10 stupnjeva. Nemojte ih ostavljati u negrijanim prostorijama!
Supstrat treba održavati vlažnim, ali zalijevanje zimi treba biti umjerenije jer supstrat ne treba natapati, dovoljno je održavati ga malo vlažnim. Kada su temperature niže, zalijevajte manje.
U hladnijim mjesecima također traži vlagu pa nemojte prestati s redovitim prskanjem. Sezona grijanja dodatno isušuje zrak – tada posebno pazite da vašoj paprati ne usfali vlage. Voda za prskanje treba biti topla kako ne bi šokirala paprat, ali ne vrela da je ne sprži.
Razmnožavanje
Paprati se razmnožavaju u proljeće. Najbolje je to napraviti prilikom presađivanja biljke. Pažljivo očistite korijen od supstrata te ga razdijelite. Dovoljno je ukloniti odumrle dijelove biljke, a razdijeljene dijelove posaditi u zasebne tegle. Nakon presađivanja paprati dobro zalijte.
Neke sorte paprati ispuštaju bočne puzave izdanke. Izdanci pužu uz zemlju i ukorjenjuju se. Nakon nekog vremena krenut će s puštanjem vlastitih listova. Kada se izbojci dobro ukorijene možemo ih odvojiti od matične biljke i zasaditi u nove tegle.
Mladi izbojci koji se još nisu ukorijenili mogu se, dok su još dio matične biljke, položiti u novu teglicu koju ćemo smjestiti uz teglu matične biljke. Nakon što puste korijenje odsijecamo ih i odvajamo od velike biljke.
Paprati nemaju cvjetove, ali puštaju velik broj spora iz kojih se razvijaju mlade biljke. Spore se stvaraju na poleđini listova i kada sazriju ispadaju. Skupljamo ih na list papira i sijemo na površinu dobro namočene smjese treseta i pijeska u omjeru 1:1. Posude sa sjemenom treba prekriti plastičnom folijom i držati na zasjenjenom mjestu i temperaturi između 24 i 30 stupnjeva.
Prvo se javlja zeleni sloj poput mahovine i nakon toga mičemo foliju, ali i dalje osiguravamo temperaturu i pazimo da okruženje bude vlažno. Kada biljčice dosegnu visinu oko 8 cm možemo ih zasaditi u zasebne tegle sa supstratom poput onoga za odrasle biljke – mješavinu zemlje i treseta.
Korisni savjeti
Kada su mlade paprati rastu prilično brzo pa prilikom kupovine uzmite malu biljku, najbolje teglu veličine 5 cm. Ako je pravilno njegujete, vašu paprat kroz mjesec dana možete presaditi u novu teglu promjera 10 cm. Ne brinite – niste osuđeni na vječno presađivanje i paprat vam neće preuzeti stan!
Što je biljka starija rjeđe će imati potrebu za presađivanjem. Generalno je paprat spororastuća biljka pa je idealna za limitirane prostore poput ureda.
Prilikom kupovine paprati uvijek birajte biljke koje imaju neoštećene i zdrave listove.
Kada primijetiti da su listovi paprati otvrdnuli i postali grubi, to je znak nedostatka vlage. Naposljetku će poprimiti smeđu boju. Takve listove potrebno je odstraniti, a biljku dobro zaliti. Listove odstranjujete tik uz supstrat.
U slučaju da vrlo brzo krene odumirati veći broj listova, to je znak da biljka nema dovoljno vlage pa pojačajte zalijevanje.
Pojava bolesnih dijelova na lepezama govori vam da biljka ima premalo hranjivih tvari. U tom slučaju odmah prihranite biljku.
Ako vidite da su listovi postali blijedi, vjerojatno ste svoju paprat previše izlagali suncu. Premjestite paprat na nešto zasjenjenije mjesto.
Paprati imaju listove koji djeluju pomalo papirnato, ali to i jest njihova čar. Nipošto ne upotrebljavajte sredstva za sjaj listova!
Najbolje je paprati staviti u prostoriju s najvećom vlagom. Idealna bi bila kupaonica, ali poslužit će i kuhinja.
Zna se dogoditi da dođe do mutacije listova – paprat odjednom zna izbaciti list koji nije nazubljen. Ako to uočite odmah ga odrežite jer će vam u protivnom svi sljedeći listovi biti nenazubljeni i glatki.
Utjecaj na zdravlje
Paprati su izvrsne u pročišćavanju zraka. NASA-ina studija pokazala je da iz zraka uklanjaju formaldehid i ksilen, koji se u velikoj mjeri nalaze u unutarnjim prostorima.
Osim što čiste zrak, povećavaju vlagu u prostoru. Povećana vlaga olakšava disanje i smanjuje probleme poput suhih očiju, nosa, kože i upaljenog grla. Posebno je važno pospješiti vlagu tijekom sezone grijanja pa će paprat u tim mjesecima posebno poslužiti!
Paprati dobro dođu kod problema s alergijom. Imaju veliku površinu lista koja je vlažna – posebno ako ih učestalo prskamo. Površina listova privlači na sebe čestice iz zraka koje često smetaju alergičarima te im na taj način olakšava disanje. Osim toga, ne cvjetaju pa ste sigurni da pelud neće dodatno pospješiti probleme s alergijama!
Kućni ljubimci
Većina paprati neće naštetiti vašim četveronošcima, dapače, neke će im čak i pomoći. Primjerice mačke koje imaju teškoća s nakupljanjem dlaka obično jedu zelenilo kako bi riješile problem. U slučaju da pojedu paprat to će doprinijeti lakšem čišćenju od dlaka.
Ipak, budite oprezni jer neke paprati nisu najpogodnije za dom s ljubimcima. Riječ je prvenstveno o asparagusu. Iako po vrsti zapravo nije paprat, mnogi ga svrstavaju u tu skupinu zbog izgleda nalik na klasične paprati. Najbolje je odmah ga ukloniti iz doma ako posjedujete ljubimca jer može izazvati povraćanje, oticanje jezika i probavne probleme.
Paprati koje su sigurne za domove s ljubimcima su bostonska paprat, staghorn fern, maidenhair fern, bird’s nest fern.
Izvori:
Petal Republic: Benefits of Boston Ferns.
Kidadl: Are Ferns Toxic To Dogs? How To Identify The Toxic Types